Čakovec, Zrinska garda
Sinoć je u dvorani „Dr. Ivana Šretera“ u programu obilježavanja 80tog rođendana KPD „SLOGA“ Pakrac, pred malobrojnom vjernom publikom prof. Branko Križan održao predavanje na temu „Opsada Sigeta“ kojom nas je upoznao s prilikama, uzrocima i pretpostavljenim posljedicama, posebice ističući važnost i utjecaj Nikole Šubića Zrinskog. Iznio je niz povijesnih pikanterija, vezivao događaje uz naš Pakrac, prikazao brojne kartografske dokaze i slike doprinoseći time da i mlađa publika može povezivati događaje i osobe, a u konkretnom slučaju tema je povijesno gradivo šestog razreda osnovne te drugog razreda srednje škole.
Predavanje je bio uvod i poveznica s dokumentarnim filmom „U BOJ“ koji je snimljen u produkciji HRT-a, a u povodu obilježavanja 450. obljetnice junačkog juriša Nikole Šubića Zrinskog s preostalim vojnicima iz sigetske tvrđave, u kojemu gine. U hrvatskoj povijesti i narodnoj tradiciji Nikola Zrinski ostao je upamćen kao jedan od najvećih junaka koji su žrtvovali svoj život za opstanak domovine, te postao motiv brojnih umjetničkih djela.
Film je režirao Aldo Tardozzi, a scenarist i urednik je Vladimir Brnardić koji je inače urednik mnogima omiljenog „TV kalendara“ na HTVu. Obojica autora nazočila su sinoćnjoj premijeri u Pakracu. Iako je plan prikazivanja bio; Čakovec, Pakrac pa HTV (danas na prvom programu u 21 sat) premijera u Čakovcu (gdje su bili „centralni“ posjedi Zrinskoga) nije održana radi vremenskih neprilika. Dogodilo se tako da je ovaj vrijedni i poučni uradak po prvi put prikazan upravo pred nama – HVALA!
Kako naravno nismo pozvani, niti možemo biti filmski kritičari dopustit ćemo si samo nekoliko komentara u vezi sadržaja i osjećaja. Cijenimo da je sadržaj izuzetno informativan, edukativan i prilagođen široj masi gledatelja. Radi korištenih animacija i modernog, izuzetno pokretljivog pristupa, film bez osjećaja dosade mogu pratiti učenici i pri tome upamtiti važne povijesne detalje. Iznesene povijesne činjenice i detalji zadovoljit će znalce i zaljubljenike jer prateći priliku i objašnjavajući opsadu Sigeta predstavljaju velikana hrvatske povijesti Nikolu Šubića Zrinskog iz nekoliko uglova, s nekoliko aspekata. Posebno interesantno je predstavljen doživljaj Zrinskog iz trojezičnog ili tro-državnog izričaja; hrvatskog, mađarskog i (danas) austrijskog čime se između redova objašnjavaju i tadašnji politički stavovi, prilike, prioriteti. Za vizualce u publici nije nedostajalo boja i animacija, naprotiv. Zanimljivo, novo i drugačije jest što, u odnosu na uobičajene dokumentarce koji se bave povijesnim temama kao i izravni snimci govornika na materinjim jezicima (korišten je titl), brzo izmjenjivanje i kombinacije daju filmu dodatnu živost. Domoljubi u publici imali su prilike uživati u izazvanom ponosu i povijesno svijetlom trenutku kojega su autori kroz lik junaka – Hrvata Zrinskog, predstavili kao ono što i jest; vječna i junačka težnja hrvatskog naroda za slobodom! Tijekom trajanja dokumentarca provlačili su se glazbeni dijelovi, ponekad i slike, najpoznatije hrvatske opere („U boj“ je Marković napisao, Zajc skladao 1866.), po čijem prepjevu film nosi ime, a čime su glazbeni znalci na trenutak izazvani na pljesak. Vrijedan detalj je svakako da smo po prvi put mogli vidjeti, a kasnije saznajemo da se isto odnosi uopće na hrvatsku javnost, sablju i kacigu Zrinskog koji se nalaze u bečkom Umjetničko povijesnom muzeju. Njih je u drugoj polovini 16. stoljeća Ferdinand II, nadvojvoda Tirola, zajedno s mnoštvom drugih predmeta prikupio u svoju zbirku u dvorcu Ambras. Osim toga postoje i dijelovi ogrtača koji radi teških oštećenja nisu pripremljeni za izlaganje. Po najavi autora filma saznajemo da će ubrzo ti artefakti biti izloženi u muzeju u Čakovcu. Film pri svome kraju baca i „bubu u uho“ – gdje je spomenik Zrinskom u našem glavnom gradu? Nadamo se da će ubrzo, a prije 500te godišnjice, naći svoje mjesto u metropoli. Dio publike imao je kritiku u obliku šale; niti predavač, niti film nisu spomenuli vinjak (Badel 1862) Zrinski na kojemu je portret Zrinskoga – za onaj dio publike koji njegovo ime i značaj „prvi“ put čuju! Konstruktivna kritika koju izričem kao prosječna gledateljica (ne zamjerite) a koja se odnosi također na prof. Križana i na autore filma: pohodi osmanlijske vojske na Beč, zaustavljene i na Sigetu, jesu spominjani i isticani ali (meni) nije dovoljno naglašen značaj eventualnog uspjeha osmanlijske vojske vođene Sulejmanom veličanstvenim (umro pod Sigetom 05.09.1566. prije pobjede svoje vojske), što je tada eventualno osvajanje Beče značilo za Europu i što bi moglo značiti za posljednjih gotovo 5 stoljeća europske civilizacije. Time bi uloga hrvatskog junaka Nikole Zrinskoga postala još veća i jasnija.
KPD „SLOGA“ Pakrac je ovim događajem započela obilježavanje svoje 80. obljetnice postojanja. Svima hvala koji su odvojili vrijeme – znamo da niste požalili. Vaš dolazak i zadovoljstvo nama je dar. Osobita zahvala Anamariji Blažević, gradonačelnici Grada Pakraca, koja je prihvatila pokroviteljstvo našeg rođendana zajedno s Ministarstvom kulture i mnogobrojnim dobrotvorima da bismo našim sugrađanima ponudili što više kvalitetnih sadržaja u kulturi.
Profesoru Branku Križanu zahvaljujemo na trudu uz želje da i među učenicima naše srednje škole izgradi što više povijesnih zaljubljenika koji će nam pomoći u očuvanju ovoga što imamo, pronaći izgubljeno za čime tragamo i otkriti „ono nešto“ novo za što još ne znamo a čini nas ovakvima kakvi jesmo: ponosni!
Autorima filma želimo uspjeha s filmom, strpljenja u daljnjem radu i obradi mnogobrojnih tema iz hrvatske povijesti, u nadi da naslovom filma „U BOJ“ neće izazivati reakcije onih koji se neće udostojiti film niti pogledati kao ni shvatiti značaj riječi iz opere nastale daleke 1867. godine čiji dio teksta citiramo jer bismo ga iz dijela opće kulture trebali znati:
„Hajd’ u boj, u boj!
Za dom, za dom sad u boj!
Ma paklena mnoš
na nj diže svoj nož;
Hajd’ u boj!
Nas mal, al’ hrabar je broj!
Tko, tko će ga strt’?
Smrt vragu, smrt!
Za dom, u boj, za dom u boj!
Za domovinu mrijeti kolika slast!
Prot dušmaninu! Mora on mora past’!“