U godini obilježavanja stogodišnjice početka 1. svjetskog rata, 2014., Državni arhiv u Osijeku obavio je ozbiljan posao i snimio dokumentarno-igrani film “Čaruga – ogledalo vremena” kojega imamo priliku vidjeti u petak 19.06.2015. s početkom u 19,30 sati
Film se oslanja isključivo na činjenice iz raspoloživih povijesnih izvora, ponajviše sudski spis unutar kojega su pomno zabilježena svjedočenja na temelju kojih su snimljeni igrani dijelovi filma. Radnja dodiruje i širi kontekst kraja 1. svjetskog rata na područjima Slavonije.
Jovo (Čaruga) Stanisavljević rođen je 27. veljače 1897. godine u selu Bare kraj Orahovice (Papuk), a nakon suđenja, pogubljen je vješanjem na svoj 28. rođendan 27.02.1925. godine u Osijeku.
Hajduk, lopov, dezerter, ubojica!
No, zbog svog vještog samo predstavljanja, zbog slučajeva darivanja plijena sirotinji, odnosno pljačkanja bogatih, nosi/o je nadimak „slavonski Robin Hood“, a o njemu još i danas kruže legende i priče.
Dodatno je populariziran kroz igrani film Rajka Grlića 1991. „Čaruga“, dramu Ivana Kušana istoimenog naslova po kojoj je HNK Zagreb 2009/10 postavio kazališni komad-dramu, film Antuna Smajića (Vinkovci) „Legende o Čarugi“ sve do ovog vrijednog uratka; dokumentarno-igranog filma kojega svakako valja pogledati.
Popularnost Čaruge može se tumačiti i otporom naroda bogatima, vlasteli, odnosno podržavanjem onih, pa makar i ubojica, kuražnih hajduka koji baš njima čine neko zlo. Koji imaju hrabrosti čamiti, čekati, zaskočiti, koji su hajduci-junaci kakve narod opjevava i slavi, prenosi o njima priče, malo ih još okiti i uljepša.
Sam naziv Čarugine pljačkaške družine KOLO GORSKIH TIĆA davao je dojam nečeg skrivenog, egzotičnog, pa i simpatičnog kao i njegova izjava pred samo vješanje: „Zbogom narode, Čaruga putuje!” za koje se tražila karta više, a nazočilo je preko 3000 ljudi.
Veza i djelovanje Čaruge na području Pakraca i Lipika spominje se samo u jednoj činjenici: da je krajem svibnja 1921. godine napao i opljačkao kočiju pakračke tvrtke „Pakrac“ kada je ubio Bertloda Bindera i Pavla Sekeljija te pobjegao na Papuk s 32.000 dinara. Priča se, da su se prepad, pljačka i ubojstva dogodila u Tijesnom Bogazu (mjesto spajanja Papuka i Psunja).
Zbog svega izrečenog je Čaruga možda posljednji ili samo najpoznatiji hajduk Slavonije, nikako lopov i ubojica jer njih na žalost uvijek ima. Činjenica da „Čaruga putuje“ time stoji!